{"id":6183,"date":"2022-10-31T09:33:08","date_gmt":"2022-10-31T08:33:08","guid":{"rendered":"http:\/\/cekom.hr\/?p=6183"},"modified":"2026-02-25T07:25:08","modified_gmt":"2026-02-25T06:25:08","slug":"hrvatska-ima-veliki-potencijal-za-razvoj-bioekonomije-zakljucak-je-zavrsne-konferencije-projekta-greencbc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.cekom.hr\/en\/hrvatska-ima-veliki-potencijal-za-razvoj-bioekonomije-zakljucak-je-zavrsne-konferencije-projekta-greencbc\/","title":{"rendered":"Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj bioekonomije \u2013 zaklju\u010dak je zavr\u0161ne konferencije projekta GreenCBC"},"content":{"rendered":"

Zagreb, 27.10.2022.<\/strong> \u2013 Na zavr\u0161noj konferenciji projekta Prekograni\u010dna mre\u017ea otvorenih inovacija u bioekonomiji (GreenCBC)<\/a> okupljenima su predstavljeni izazovi i prilike iz podru\u010dja razvoja bioekonomije u regiji.<\/p>\n

Konferenciju je otvorio dr. sc. Tomislav Rado\u0161<\/strong> – potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i odr\u017eivi razvoj<\/a>, koji je naglasio kako ima potencijala za nastavak projekta i doprinosa planiranoj strategiji razvoja biogospodarstva za Republiku Hrvatsku. Dr. sc. Ivan Ambro\u0161<\/strong> \u2013\u00a0 direktor Centra kompetencija d.o.o. za istra\u017eivanje i razvoj<\/a>, iz Vukovarsko-srijemske \u017eupanije, zahvalio je svima na sudjelovanju i doprinosu provedbi projekta \u010diji su rezultati izvrstan uvod u budu\u0107u hrvatsku strategiju biogospodarstva. Jasenko Omer\u0107ehaji\u0107<\/strong> iz Udru\u017eenja za razvoj NERDA<\/a> koja djeluje kao regionalna razvojna agencija za sjeveroisto\u010dnu BiH, u uvodnom govoru je rekao kako su poljoprivredno-prehrambeni, te drvoprera\u0111iva\u010dki sektor u Bosni i Hercegovini, koji su dio bioekonomije, prili\u010dno linearni. Marijana Jovovi\u0107<\/strong> iz Inovaciono preduzetni\u010dkog centra (IPC) Tehnopolis<\/a>, iz Nik\u0161i\u0107a, Crna Gora, naglasila je da su sudjelovanjem u projektu napravili zdravu osnovu za kreiranje dobrih inicijativa te unaprijedili preduvjete za razvoj sektora bioekonomije u Crnoj Gori.<\/p>\n

The GreenCBC<\/strong> predstavio je Ivan \u0160kari\u0107<\/strong>, samostalni savjetnik Hrvatske gospodarske komore te naglasio kako ja\u010danje dru\u0161tvenog, gospodarskog i teritorijalnog razvoja prekograni\u010dnog podru\u010dja kroz provedbu zajedni\u010dkih projekata nema alternativu. Suradnja nudi mogu\u0107a rje\u0161enja u za\u0161titi okoli\u0161a i biolo\u0161ke raznolikosti susjednih zemalja, pobolj\u0161anja i prevencije rizika i promicanje odr\u017eive energije i energetske u\u010dinkovitosti. Projektom su dani prijedlozi iskori\u0161tavanja obnovljivih izvora energije s ciljem ja\u010danja energetske u\u010dinkovitosti te razvoja turizma regije uz o\u010duvanje kulturne i prirodne ba\u0161tine.<\/p>\n

Na konferenciji je predstavljeno pet projekata koji mogu poslu\u017eiti kao primjer dobre prakse u razvoju novih ideja. Ana Nik\u0161i\u0107-\u0160ari\u0107<\/strong>\u00a0iz Tera Tehnopolis d.o.o.<\/a> je predstavila projekt SmartAgriHubs<\/a> \u010diji je cilj digitalizirati europsku poljoprivredu promicanjem ekosustava poljoprivrednih inovacija posve\u0107enih izvrsnosti, odr\u017eivosti i uspjehu s ciljem osiguranja digitalizacije poljoprivrednih usluga u vi\u0161e od 2 milijuna obiteljskih gospodarstava \u0161irom Europe.<\/p>\n

Kako se rije\u0161iti korova modernim tehnologijama, uz to u\u0161tedjeti i ne baviti se problemom pronalaska radne snage za taj prili\u010dno neatraktivan posao, prezentirao je Marko Sever<\/strong> iz AGRIblock d.o.o.<\/strong> na primjeru autonomnog vozila za rje\u0161avanje problema korova. Rje\u0161enje je to za obiteljska, mala i srednja poljoprivredna poduze\u0107a, koje uz pomo\u0107 ugra\u0111enog softwarea prikuplja realne, svakodnevne podatke s poljoprivrednog terena.<\/p>\n

Izv. prof. dr. sc. Vanja Juri\u0161i\u0107 s Agronomskog fakulteta u Zagrebu<\/a> predstavila je H2020 BBI projekt GRACE<\/strong> kojem je cilj pove\u0107anje proizvodnje novih hibrida miskantusa, visokoenergetskog usjeva porijeklom iz jugoisto\u010dne Azije koji bi, kako mnogi smatraju, trebao postati gorivo budu\u0107nosti.<\/p>\n

Iz Inovaciono preduzetni\u010dkog centra (IPC) Tehnopolis, iz \u00a0Crne Gore, Marijana Jovovi\u0107<\/strong> je predstavila projekt \u00a0AWeS0ME<\/strong> i pojasnila kako poljoprivredni otpad mo\u017ee postati odr\u017eivi gra\u0111evinski materijal. Prema brojnim istra\u017eivanjima, takvi materijali su dobar izolator, a poslu\u017eit \u0107e i u kontekstu promi\u0161ljanja gradnje s ve\u0107om energetskom efikasnosti.<\/p>\n

Konferencija je zavr\u0161ila panelom \u201eRazvoj bioekonomije u programskom podru\u010dju\u201c<\/em><\/strong>\u00a0 na kojem su sudionici zaklju\u010dili da Hrvatska i zemlje u regiji imaju neosporan potencijal i temelje za razvoj bioekonomije.<\/p>\n

Kristijan Futa\u010d<\/strong> iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije<\/a> je najavio kako se o\u010dekuje slu\u017ebena potvrda nastavka Programa prekograni\u010dne suradnje za novo programsko razdoblje. U projektnom razdoblju 2014.-2020. je bilo vi\u0161e od 40 projektnih partnera iz sve tri dr\u017eave. Za projektno razdoblje 2021.-2027. novost su pametna ulaganja u istra\u017eivanje i konkurentno poduzetni\u0161tvo. O\u010dekuje se da \u0107e budu\u0107i projekti biti financirani u vrijednosti od 1-1,5 milijuna eura po projektu. Tako\u0111er, najavio je novost u obliku \u00a0je Small project fund (SPF) koji bi bio pokrenut u narednih godinu dana i slu\u017eio bi za financiranje zajedni\u010dkih projekata mikro i malih poduzetnika u\u00a0 programskom podru\u010dju.<\/p>\n

Anita Sever-Koren<\/strong> iz \u00a0Ministarstva poljoprivrede<\/a>, ravnateljica uprave za poljoprivrednu politiku, EU i me\u0111unarodnu suradnju je dodala da je u tijeku formiranje radne skupine dionika za izradu Strategije biogospodarstva<\/strong>. Kroz strategiju, na jednome mjestu, obuhvatit \u0107e se sve relevantne teme te dati smjernice kako ostvariti efikasnu suradnju svih institucija s ciljem razvoja sektora.<\/p>\n

Prof. dr. sc. Anita Slavica<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnolo\u0161ki fakultet<\/a>, naglasila je \u00a0kako akademska zajednica mo\u017ee doprinijeti realnim projektima i strategijama. Prezentirala je program OBZOR, Bio-based Industries Joint Undertaking (BBI JU), izme\u0111u Europske unije i Konzorcija industrije biomase (BIC) vrijedno 3,7 milijardi eura. Glavni zadatak Zajedni\u010dkog poduze\u0107a BBI JU je financiranje istra\u017eivanja temeljenih na inovativnoj tehnologiji u pretvorbi bio otpada u zelene proizvode i promicanje prijelaza na odr\u017eivu bioekonomiju. Napomenula je kako je Hrvatska, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek okarakterizirana kao sirovinska baza, odn. zemlja dobavlja\u010d sirovina, te da se akademska zajednica mo\u017ee uklju\u010diti kroz suradnju s malim i srednjim poduzetni\u0161tvom te velikim industrijama. Zaklju\u010dila je kako Hrvatska ima inovacije, ali ih je potrebno komercijalizirati.<\/p>\n

Prof. dr. Midhat Ja\u0161i\u0107<\/strong>, predstavnik Univerziteta u Tuzli, Tehnolo\u0161ki fakultet<\/a>, rekao je kako BiH ima prirodne resurse na kojima mo\u017ee temeljiti bioekonomiju. Sli\u010dno kao i Hrvatska, teritorijalno je prekrivena 50% \u0161umom, a izvoz drva je jedan od najzna\u010dajnijih sektora, Slijedi ga sektor poljoprivrede.<\/p>\n

Dr. sc. Marija Lovri\u0107<\/strong>, direktorica za istra\u017eivanje i transfer tehnologije BICRO BIOcentra d.o.o.<\/a> predstavila je centar kao potpornu instituciju koja daje uredski i laboratorijski prostor za razvoj proizvoda i usluga, primjerice, u farmaceutskoj, kozmeti\u010dkoj ili prehrambenoj industriji. Naglasila je i da u Europi ne postoji niti jedan inkubator ovog tipa koji je javan, a istovremeno samoodr\u017eiv te povezuje akademsku zajednicu i gospodarstvenike.<\/p>\n

***<\/strong><\/p>\n

Naziv projekta i akronim:<\/strong> Prekograni\u010dna mre\u017ea u podru\u010dju otvorenih inovacija u bioekonomiji – GreenCBC<\/p>\n

Partners:<\/p>\n